19 europskih medija iz 13 zemalja za vas provjerava činjenice o izborima za Europski parlament koji se održavaju u svibnju 2019.

Želite nešto provjeriti?

Koštaju li nas stvarno multinacionalne kompanije trililijun eura godišnje?

Ekonomija
Ocjena točnosti

Pagella Politica, Italija

28 March 2019, Ažurirano 3 April 2019

Tvrdnja Elly Schlein, zastupnice Europskog parlamenta za lijevu talijansku stranku Possibile, omogućava nam da bolje proučimo cijenu utaje i izbjegavanja poreza.

Tijekom gostovanja, 19. veljače u talijanskom televizijskom programu navela je brojku koja se odnosi na neplaćeni porez multinacionalnih tvrtki u Europi. Prema rječima ove europarlamentarke za lijevu stranku Possibile, svake godine velike multinacionalne kompanije „izbjegnu plaćanje trilijun eura poreza“ što dovodi do problema nelojalne konkurencije.

Ukratko, EU navodno gubi stotine milijardi eura od poreza na prihode pogodujući multinacionalnim tvrtkama na štetu drugih na tržištu (osobito manjih i srednjih poduzeća) te s negativnim posljedicama na državne proračune i europske platiše poreza. Je li ta brojka točna? Provjerili smo.

Što je to izbjegavanje poreza?

Kada se općenito govori o nezakonitim metodama izbjegavanja poreza, koristimo termin „utaja poreza“ - kada porezni obveznik svjesno odluči ne platiti državi i time krši zakon. Međutim koncept poreznih rupa - nepotpunog oporezivanja – je širi nego sam naziv govori. Postoji niz legalnih i prepredenih načina kojima porezni obaveznik, koji se odluči platiti manje nego što bi trebao, može okoristiti i to zahvaljujući nejasnoćama u tumačenju zakona.

U takvim slučajevima ekonomisti koriste termin „izbjegavanje poreza“ što označava slučajeve kada građanin ili tvrtka, kako objašnjava Treccani enciklopedija, „neprimjereno koristi legalna sredstva za postizanje manjeg poreznog opterećenja.“

Kao što pokazuju nedavni primjeri, ovaj pojava odnosi se na pojedine članice, ali i na Europsku uniju kao cjelinu.

Najpoznatiji aktualni primjeri u Europi

Primjerice, 10. siječnja 2019. godine Europska je komisija objavila priopćenje za javnost u kojem je najavila da je započeta istraga o nezakonitim povlasticama u obračunavanju poreza koje je u Nizozemskoj posljednjih nekoliko godina dobivao američki proizvođač sportske opreme Nike. Proces bi mogao rezultirati novčanim kaznama kao što se već dogodilo s drugim multinacionalnim kompanijama.

Naime, 2016. godine EU je ukorio Apple jer su između 2003. i 2014. godine izbjegli plaćanje 13 milijardi eura poreza. Ta je tvrtka koristila porezne povlastice u Irskoji i plaćala tek 0,005% dobiti što je Komisija ocijenila nezakonitim.

Nadalje, u listopadu 2017. godine Europska komisija naložila je Amazon-u isplatu od oko 290 milijuna eura zbog neopravdanih poreznih povlastica u Luksemburgu, a koje su europske vlasti također ocijenjenile kao nezakonite.

Konačno u prosincu 2018. godine EU je utvrdila da su različite multinacionalne kompanije uživale povlaštene, ali nezakonite porezne povlastice na Gibraltaru koje su uzrokovale gubitak od 100 milijuna eura javnog novca i koji te tvrtke sad trebaju vratiti.

Koliko izbjegavanje poreza košta europske porezne obveznike?

Upravo zbog mutne naravi utaje i izbjegavanja poreza vrlo je teško precizno odrediti gubitak u nacionalnim proračunima, ili u ovom slučaju, onom Europske unije.

Treba se uhvatiti u koštac sa nizom različitih poreznih sustava u kojima se službena i efektivna porezna stopa razlikuju od države do države.

Zadnjih godina procjene se kreću od 200 do 1000 milijardi eura – potonja je cifra koju je navela Schlein.

Europska je komisija, na primjer, 2016. godine izračunala da država članica bilježi gubitak od dobiti između 160 i 190 milijardi eura svake godine ne samo zato što multinacionalne kompanije utaje porez već i zato što koriste pogodovanja u poreznim obračunima.

Ipak europska institucija objašnjava da je riječ tek o „gruboj“ procjeni.

Tri su ekonomista - Thomas R. Tørsløv, Ludvig S. Wier i Gabriel Zucman, 2018. godine predstavili svoj rad „Nestale dobiti naroda“ (“The Missing Profits of Nations”) u kojem su procijenili koliki je trošak zbog izbjegavanja poreza, osobito od strane američkih multinacionalnih tvrtki, u različitim svjetskim državama.

Prema studiji, tijekom 2015. godine, više od 600 milijardi dolara, odnosno 40 posto profita, multinacionalne kompanije su prebacile u porezne oaze. Ova pojava, objašnjavaju autori istraživanja, najviše utječe na Europsku uniju, a posebno je zanimljivo da tvrtke izbjegavaju plaćanje 100 milijardi dolara zahvaljujući zakonima pojedinih država članica EU, osobito Irske te Luksemburga i Nizozemske.

U dodatku istraživanja prikazana je procjena prema kojoj je prebačena zarada multinacionalnih kompanija u 2015. godini u Italiji iznosila 23 milijarde dolara, u Njemačkoj 55 miijardi i 32 milijarde u Francuskoj.

Tako svake godine država članica EU gubi otprilike petinu prihoda koju joj po zakonu duguju multinacionalne kompanije.

Ako objedinimo iznose iz pojedinih EU članica – Francuske, Njemačke, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Španjolske i drugih zemalja, ukupna procjenjena svota (više od 210 milijardi eura) premašuje za desetke milijardi onu koje je 2016. godine iznijela Europska komisija.

LuxLeaks istraga

Ali odakle Schlein iznos od jednog trilijuna?Vrlo je vjerojatno novinarsko istraživanje Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara (ICIJ), započeto 2014. godine i poznato je kao LuxLeaks (Luxembourg Leaks), dalo podlogu za „procjenu od trilijun“.

Uistinu u studenom te godine, novinarska je mreža došla u posjed arhive od oko 30 tisuća dokumenata iz luksemburškog sjedišta konzultantske tvrtke PricewaterhouseCoopers (PWC).

Prema rezultatima istrage, od 2002. do 2010. godine više od 300 multinacionalnih tvrtki okoristilo se povlasticama u poreznom obračunavanju u Luksemburgu i tako uštedile stotine milijardi eura.

„Nelojalna konkurencija među državama, pod istom europskom nadležnosti, od utaje i izbjegavanja poreza uzrokuje gubitak koji se penje do astronomskih trilijun eura godišnje,“ pisao je L'Espresso, član ICIJ-a, o istrazi u listopadu 2018. godine.

Ta procjena proizlazi iz izvještaja objavljenog nekoliko godina ranije. U veljači 2012. godine, zastupnička skupina u Europskom parlamentu - Progresivna alijansa socijalista i demokrata (The Progressive Alliance of Socialists and Democrats) objavila je izvještaj istraživanja koje je proveo britanski ekonomist Richard Murphy

sa Londonskog sveučilišta. On je izračunao da za EU, trošak od izbjegavanja i utaje poreza, iznosi trilijun eura. Isti iznos pronađen je i u izvještaju iz 2017. godine, pod nazivom Panama dokumenti: Prljavi novac i porezne prevare (Panama Papers: Dirty Money and Tax Tricks), kojeg je objavila druga zastupnička skupina u Europskom parlamentu - Ujedinjena europska ljevica (European United Left). Oni kao izvor navode Murphyjevo istraživanje.

Isti je iznos zabilježen godinu kasnije u priopćenju za javnost Europske komisije. Od tog trilijuna, stoji u izvještaju, 860 milijardi eura godišnje predstavlja gubitak od utaje, a 150 milijardi eura godišnje od izbjegavanja poreza.

Sažetak

Pogledajmo još jednom brojke: 2012. godine istraživanje britanskog ekonomista koje su objavili europski socialisti iznosi računicu od oko 150 milijardi eura troška od izbjegavanja poreza. Godine 2016. Europska komisija je predstavila istraživanje u kojem se taj trošak, ako se uzmu samo multinacionalne kompanije, procjenjuje na iznos između 160 i 190 milijardi eura. Tri ekonomista su 2018. godine iznijela još veću procjenu – iznos poreza koji su multinacionalne tvrtke izbjegle platiti mogao bi biti veći od 200 milijardi eura svake godine.

Presuda

Prema rječima eurozastupnice Possibile-a Elly Schlein, EU gubi svake godine trilijun eura jer multnacionalne kompaniije ne plaćaju porez. Ova je procjena neprecizna, a kad se uzme u obzir i vrsta pojave – pretjerana. Procjene od posljednjih nekoliko godina navode godišnji trošak od 100 do 200 milijardi eura zbog izbjegavnja poreza.

Istina je da, opet prema procjenama, Europa svake godine gubi trilijun eura od poreza, ali do tog se iznosa dolazi ako se uz izbjegavanje uključi i utaja poreza i to od strane malih, srednjh i velikih tvrki te građana jer ona ima veći učinak od izbjegavanja. Zastupnica Possibile-a ne dobiva ni da, ni ne.

Želite nešto provjeriti?